Po uzoru na češki Sokol (utemeljen 1862.) osnovan je 1874. u Zagrebu Hrvatski sokol kao društvo za promicanje tjelovježbe i širenje nacionalne svijesti (moto je bio: “U desnici snaga, U srcu odvažnost, U misli domovina!” ). Uz tjelovježbu Društvo je organiziralo skupne zabavne sastanke i izlete te priređivalo javne vježbe. Sokolski dan slavio se 30. travnja svake godine kao dan sjećanja na mučeničku smrt Petra Zrinskog i Krste Frankopana. Hrvatski sokol u razdoblju 1874.-1929. imao je 425 društava raspoređena, što u domovini ili inozemstvu, u 22 sokolske župe. Šibensko područje bilo je VI. župa Krešimir sa 12 društava. Od otočnih naselja šibenskog područja Hrvatski sokol osnovan je u Betini, Tisnom, Murteru i Šepurini. U Šibeniku je gimnastička dvorana “Sokol” (imala je i pozornicu) otvorena 01.12.1934. (poslije drugog sv. rata “Partizan”, od 1990. “Miminac”).
Hrvatski sokol u Šepurini osnovan je 21.11.1927. Kao starješina Društva u jednom dopisu iz 1928. potpisan je Vlahov, a kao tajnik Kursar. Na slici je je prikazana kuća u kojoj je bilo sjedište Društva (nasuprot kampanela). Sokolana je bila u kući Ivana Mišurca.
Kao reakcija sokolskom pokretu, koji je bio liberalnog usmjerenja, početkom 20. st. u slavenskim se zemljama počeo razvijati orlovski pokret za mladež, katoličke orijentacije. Orlovski pokret dolazi u Hrvatsku iz Čehoslovačke preko Slovenije. U Hrvatskoj se osamostaljuje osnivanjem Hrvatskog orlovskog saveza 1923. Cilj pokreta bio je suprotstaviti se liberalizmu, koji je sve više iz europskih zemalja prodirao u naše krajeve i potiskivao religiju i njezine vrijednosti iz javnog života te odgajati mladež u vjerskom, intelektualnom, moralnom i fizičkom smislu.
Donosimo fotografiju članova šepurinskog Hrvatskog katoličkog orla snimljenu 08.12.1928. Na slici su, između ostalih, Jere Jareb (donji red, drugi s lijeva) Ante Antić Poluš (srednji red, treći s lijeva), njegov sin Dušan (gornji red, četvrti s desna), Ive Franić (srednji red, drugi s lijeva), Ante Paškov reč. Bulinov (srednji red, četvrti s desna). Svećenik u sredini je župnik je don Srećko Pavić.
Orlovi Krešimirovog okružja – Šibenik održali su 29.07.1928. u Šepurini svoj slet kod nove crkve. O antagonizmu sa članovima Hrvatskog sokola svjedoče dopisi (vidi prilog) Hrvatskog sokola i HSS-a od 28.07.1928. kojim su sokolaši odbili poziv da nazoče skupu orlova.
U slikovnim prilozima je slika Petra Grubelića reč. Sančev (1880.-1961.) u sokolaškoj uniformi.
Mate Mišurac (1897.-1965.) opisao je u svojoj pjesmi kako su 22.07.1928. šibenski sokolaši došli u Šepurinu brodovima “Lovac” i “Sv. Nikola” i izvodli vježbe, a doktor Vlašić* održao je govor. O braći Mišurac (Vicko, Mate, Miro) vidi objavu u rubrici Znameniti Šepurinjani.
*Odvjetnik dr. Šime Vlašić (1892.-1935.) rođen je i pokopan u Tisnom. Bio je omiljeni šibenski političar koji je u narodu uživao ugled kao i otac modernog Šibenika, vitez Ante Šupuk. Hrvatski domoljub, pravaš, kao član HSS-a postao je gradonačelnik Šibenika 1925. Besplatno je zastupao obespravljene i siromašne. Poznat je slućaj kada je obranio pedesetoricu Vodičana uhićenih zbog isticanja hrvatskih nacionalnih simbola kao i slučaj suđenja Rudi Bačiniću bivšem načelniku općine Biograd na moru. Preminuo je 21.09.1935. pri operaciji u bolnici Sestara Milosrdnica u Zagrebu. Bio je to nenadoknadiv gubitak za šibensku hrvatsku političku opciju. Preko 15000 Šibenčana i žitelja drugih naselja šibenskog područja nazočilo je dočeku posmrtnih ostataka 24.09.1935. Misa zadušnica održana je u katedrali sv. Jakova, a potom je lijes parobrodom “Jadran” odvezen u Tisno gdje je obavljen ukop. U prilozima dan je članak iz lista Katolik br. 39 od 29.09.1935. i nadgrobna ploča na grobnici u Tisnom.