Stanovništvo

Prije formiranja stalnih naselja na otoku Prviću svoja imanja imala je šibenska vlastela. Pri izradi prvog katastra 1825. godine još je postojalo 56 mirina.  Stalnim naseljenicima prethodili su povremeni stanovnici poput fratara, šibenske vlastele i kolona koji su obrađivali imanja. Oba otočna naselja formirana su od prebjega pred turskom najezdom (stara Srima i dalje zaleđe, vjerojatno sve do Bosne).

Drugo razdoblje konjunkture dalmatinskih vina (uvjetovano posljedicama pojave filoksere) koje je trajalo od kasnih 60-tih do kasnih 80-tih 19. stoljeća potaklo je demografsku eksploziju priobalnih i otočnih naselja pa tako i Šepurine. Krize dalmatinskog vinogradarstva uzrokovala je peronospora osamdesetih, zatim filoksera devedesetih godina 19. i prvih desetak godina 20. stoljeća i tzv. „vinska klauzula“ (od 1892. g.) što je potaklo prvi veliki val iseljavanja. Vrhunac demografskog rasta zabilježen je 1921. godine kada Šepurina po službenoj statistici broji 1750 stanovnika. Istovremeno Prvić Luka broji 1400, pa je na čitavom otoku tada živjelo 3150 stanovnika. Po popisu 2021. godine Šepurina je imaka 252, Luka 148 odnosno čitav otok tek 400 stanovnika što predstavlja u stogodišnjem razdoblju pad od 87%.

.